Zašto je usluga sigurne kuće važna za žene žrtve nasilja u porodici?

Zašto je usluga sigurne kuće važna za žene žrtve nasilja u porodici?

Ilustracija: Existential sunflower/Instagram

Evropski institut za rodnu ravnopravnost definiše sigurne kuće kao „hitno, privremeno ili trajno sklonište koje se nalazi na bezbednoj adresi i koje treba da odgovori na kritične situacije, obično povezane s nasiljem u porodici“. Ali, osim što je u pitanju mera za reagovanje na akutna dešavanja, siguran smeštaj može biti od koristi za žrtve i u mnogim drugim situacijama.

Za žrtve porodičnog nasilja, njihov dom je jedno od najopasnijih mesta za život. Mnoge od njih su pretrpele pokušaje ubistva i konstantno su izložene riziku od fizičkog, emocionalnog i verbalnog zlostavljanja. Stoga je veliko olakšanje kada dobiju priliku da nađu mir na bezbednoj adresi. Obično sigurne kuće podrazumevaju i obučene profesionalce/ke, socijalne radnice, i psihološkinje koje mogu pomoći žrtvama da se usredsrede na sledeće korake kako bi započele novi život bez nasilja. To znači da za žrtve sigurna kuća može postati ne samo način da zadovolje hitnu potrebu – da pronađu sklonište – već i prilika da dobiju strukturisanu, empatičnu i njima prilagođenu podršku i negu koje možda ne bi imale u drugim situacijama (npr. ako se sklone kod prijatelja ili člana porodice).

Takođe je važno imati u vidu da mnoge žrtve porodičnog nasilja nisu same, već sa svojom decom, što kod njih stvara dodatni stres i zabrinutost. Saznanje da u potencijalu sigurna kuća jeste dostupna i za njihovu decu izuzetno je važno za majke koje brinu da bi odlazak u sigurnu kuću predstavljao gubitak kontakta sa decom. Napuštanje nasilnog i zlostavljačkog okruženja, i boravak u bezbednoj i empatičnoj sredini, izuzetno su važni za razvoj, zdravlje i sigurnost i majke i dece. Premda i sigurne kuće mogu izgledati zastrašujuće u početku, one predstavljaju bezbedno mesto koja omogućava porodici da diše, odvoji vreme za razmišljanje i planiranje, i pokuša da povrati osećaj normalnosti bez stalne pretnje od zlostavljanja i nasilja.

Jedna od koristi koju sigurna kuća pruža jeste ta što pruža alternativu ženama koje su pretrpele porodično nasilje da ne ostanu bez ikakvog rešenja. Studije u Sjedinjenim Državama su pokazale da čak između 22% i 57% beskućnica čine žrtve nasilja u porodici. Veoma je teško oporaviti se od života u uličnoj situaciji, a žene sa decom mogu rizikovati i gubitak starateljstva. Žrtve nasilja u porodici su uvek zabrinute šta bi im se moglo desiti, a za mnoge upravo rizik da završe na ulici može delovati kao dovoljan razlog da ostanu u situaciji nasilja. Naročito u slučaju žrtava koje trpe i ekonomsko nasilje od strane svojih partnera – što znači da im nije dozvoljeno da rade, ili nemaju pristup novcu ili bankovnom računu, pa stoga nisu u mogućnosti da obezbede bilo kakav alternativni smeštaj.

Još jedan razlog zašto je usluga sigurne kuće toliko važna za žene žrtve porodičnog nasilja jeste to što im nedostaje da budu bezbedne i sigurne u prostoru u kojem borave. Struktura skloništa podrazumeva stroga pravila kako bi se osiguralo da njihova lokacija nije poznata i da nasilnici ne mogu doći do žrtava. S obzirom na to da se napuštanje nasilnika smatra najopasnijim periodom života za žrtvu porodičnog nasilja, boravak na bilo kojoj lokaciji poznatoj nasilniku može se pokazati smrtonosnim. Smeštaj u sigurnim kućama treba da ponudi i važnu emocionalnu, psihološku i pravnu podršku žrtvama.

Uprkos svim prednostima koje sigurne kuće nose, postoje i brojne brige koje prate sprovođenje ove usluge. Jedna od njih je činjenica da u sigurnim kućama nema dovoljno mesta za sve žene koje su u ovoj vrsti potrebe, i da mnoge žene žrtve porodičnog nasilja ostaju bez pristupa ovoj usluzi. Dostupnost smeštaja, čak i privremenog ili hitnog, ključno je za žrtve kako bi povratile svoju nezavisnost i imale uvid u budućnost u kojoj nasilnik ne diktira svaki njihov potez. Kada žrtve znaju da im ovaj resurs nije dostupan, izlazak iz situacije zlostavljanja može delovati nemoguće. Takođe, izmeštanje žena iz sredina u kojima su imale posao i dece iz vrtića ili škola, mogu biti velika prepreka za njihov dalji oporavak od nasilja koje su trpeli.

Iz svih ovih razloga bi obezbeđivanje širokog pristupa sigurnom smeštaju za sve žrtve porodičnog nasilja trebalo da bude prioritet u borbi za prava žena i dece, i protiv rodno zasnovanog nasilja. Smeštaj se može smatrati prvim korakom ka slobodi za mnoge žrtve porodičnog nasilja i njegov značaj se ne sme potceniti. Ultimativni cilj celog društva i zajednice bi trebalo da bude učenje iz različitih praksi, saznavanje koja rešenja su bolja za žrtve i kako možemo da ih primenimo i obezbedimo jednak pristup smeštaju za sve žene koje su doživele porodično nasilje.

Ovaj članak nastao je u okviru projekta “Bolja podrška za žene i decu žrtve nasilja - unapređenje pristupačnosti i kapaciteta Sigurnih kuća u Srbiji” koji Udruženje građana Atina sprovodi u saradnji sa agencijom Ujedinjenih nacija UN WOMEN, a uz podršku Evropske unije u okviru EU-UN Women regionalnog programa za zaustavljanje nasilja nad ženama u državama Zapadnog Balkana i Turske pod nazivom "Implementiramo norme. Menjamo mišljenja", finansiranog od strane Evropske unije.

Sadržaj ovog članka je isključiva odgovornost Udruženja Atina, i ne prikazuje nužno stavove Evropske unije, UN Women, njihovog izvršnog odbora niti država članica Ujedinjenih nacija.