Devojčice u pokretu među najhrabrijim i najjačim devojčicama na svetu

Fotografija: Piroshki Photography

Devojčice u pokretu među najhrabrijim i najjačim devojčicama na svetu

“Niko ne sme da uskrati ili oduzme prava jednoj devojčici, i za to se svi moramo boriti! I ti i ja i svi oni koje poznajemo i ne poznajemo. Do svih moramo doći sa ovom porukom i preneti je dalje. Tek kada to svi budu znali, bićemo na korak od stvaranja sveta koji je pravedniji i po meri devojčica”, poručuje šesnaestogodišnja Gulzar iz Avganistana, povodom Svetskog dana deteta.

Ovaj dan posvećujemo svim devojčicama u pokretu, onima sa iskustvom izbeglištva i migracija, koje su svoje domove napustile bežeći od nasilja, sistema i struktura u kojima nema mesta za njih i koji nisu pravljeni po njihovoj meri. Takve devojčice danas srećemo i u Srbiji, a koje dolaze iz Avganistana, Irana, Somalije, Eritreje, Gane, i sebe prepoznaju kao hrabre i jake. Naročito danas, ali i svakog dana, potrebno je da ove devojčice prepoznamo ne kao hrabre i jake, već kao jedne od najhrabrijih i najjačih devojčica na svetu. Kad to učinimo, tek tada ćemo biti sigurni i spremni da otvorimo bezgranične prostore za ostvarivanje njihovih punih potencijala.

Izazovi i rizici sa kojima se devojčice u pokretu susreću su brojni, a prema podacima UNHCR-a svega 4% globalnih fondova je namenjeno programima, servisima i uslugama koje dolaze do njih.

Procenjuje se da jedna od 5 žena i devojčica u humanitarnim okruženjima doživi seksualno nasilje - od sistematskog silovanja u konfliktnim i postkonfliktnim situacijama, silovanja kao metode kontrole zajednice i porodice, seksualnog mučenja, ropstva, ranih i prisilnih brakova, sakaćenja ženskih genitalija, nasilja u porodici… Seksualno nasilje može biti uzrok bekstva, rizik na putu, a dešava se i u zemljama utočišta i azila.

Devojčice u pokretu izložene su stalnom riziku, dok emocionalne i psihološke posledice ovakvih iskustava čine glavni stub njihove ranjivosti. Iskustva profesionalaca/ki uključenih u direktan rad pokazuju da je ovaj broj daleko veći, s obzirom na sve postojeće prepreke povezane sa otkrivanjem slučajeva seksualnog nasilja.

Kako se ne bi izlagale dodatnim rizicima, mnoge od njih često ostaju „nevidljive“, skrivene unutar tuđih porodica ili grupa sa kojima putuju, a često se izjašnjavaju kao odrasle. Samim tim, otežana je njihova identifikacija, a ne postoji ni njihova relevantna zastupljenost u zvaničnim statistikama, kako nacionalnim, tako i međunarodnim, te ostaju najčešće uskraćene za programe zaštite. One se takođe suočavaju sa nemogućnošću da ostvare svoja osnovna prava kao što su nesmetan pristup obrazovanju, učešće u odlučivanju kojim poslom će se baviti i druga prava koja garantuju nacionalni i međunarodni normativni okviri.

“Moja drugarica nije išla u školu, samo zato što je devojčica”

Za mnoge devojčice širom sveta šetnja do škole je toliko opasna da su roditelji primorani da izaberu bezbednost umesto obrazovanja za svoje ćerke. U situacijama siromaštva i ekonomske opresije, devojčice su one koje se prve povlače iz škole kada roditelji pronalaze načine da ublaže ekonomska opterećenja, lišavajući ih osnovnog prava na obrazovanje i ostvarivanje punog životnog potencijala. Ovaj scenario se dva i po puta češće ostvaruje i pogađa devojčice koje dolaze iz zemalja pogođenih ratnim sukobima, nego njihove vršnjakinje u zemljama u kojima nema konflikata.

“Zato što sam devojčica moram da radim poslove koji su ‘za devojčice’, i ne mogu da budem inženjerka ili da se bavim sportom kojim želim. Jer kako kažu, to jednostavno nije za devojčice”.

Mogućnost nastavka školovanja i obrazovanja za mnoge od njih nije opcija, što dalje utiče na ograničavanje mogućnosti njihovog kasnijeg izlaska na tržište rada i sticanje profesionalnih kvalifikacija koje će im omogućiti ekonomsku nezavisnost i doprineti mogućnostima izbora u najširem smislu.

Organizacije Atina i Save the Children godinama unazad ulažu napore u poboljšanje položaja devojčica u pokretu, naročito kroz pružanje direktne pomoći i podrške koja je prilagođena njihovim potrebama. U sklopu projekta “Pipi današnjice” otpočinju aktivnosti na sveobuhvatnoj podršci ovim devojčicama da ostvaruju svoja prava, ali i zagovaračke aktivnosti kako bi se unapredio njihov položaj. Projekat je podržan od strane švedskog Save the Children-a i oslanja se na ideje koje je proklamovala najpoznatija književna ličnost švedske spisateljice Astrid Lindgren, devojčica Pipi Duga Čarapa.