Uterivanje straha, pretnje i ucene su najčešći načini kako se danas vrbuje i eksploatiše

Uterivanje straha, pretnje i ucene su najčešći načini kako se danas vrbuje i eksploatiše

Lidija Đorđević iz organizacije Atina #NaPrvojLiniji o trgovini ljudima

Opasno je misliti da je trgovina ljudima samo prodaja ili kupovina i držanje žrtava u lancima. Takvi modaliteti zloupotrebe drugog, davno su prevaziđeni; manipulacija danas poprima druge forme i oblike. Uterivanje straha, pretnje i ucene su najčešći načini kako se danas vrbuje i eksploatiše, rekla je Lidija Đorđević iz organizacije Atina o uzrocima kao i o širem društvenom aspektu fenomena trgovine ljudima na konferenciji #NaPrvojLiniji održanoj u Novom Sadu. Događaj je organizovan kako bi se otvorila debata sa studentima humanističkih nauka povodom Evropskog dana borbe protiv trgovine ljudima 18. oktobra 2020. godine.

Lidija Đorđević je objasnila da upravo zbog ovog pogrešnog uverenja, da je trgovina ljudima doslovno držanje u lancima, imamo problem da neki oblici vrbovanja i eksploatacije koji su prisutni i koji mogu biti vidljiviji i na vreme detektovani, ostaju neotkriveni. Danas se ovaj problem umnožava, naročito zbog sve veće dostupnosti ličnih informacija na internetu a pogotovo na društvenim mrežama. “Lako se događa da i mladi i stari, a naročito žene, mogu biti stavljeni na stub srama, da mogu biti ucenjeni i držani u potčinjenom položaju, zloupotrebom ličnih podataka, fotografija, snimaka. Trgovci ljudima žrtve drže u strahu, ucenjuju ih i poništavaju njihova prava. Sve je manje fizičkog kažnjavanja ili dužeg zadržavanja u nekom prostoru, sve je postalo izuzetno dinamično i mobilno", naglasila je Lidija Đorđević, voditeljka slučaja u organizaciji Atina koja ima dugogodišnje iskustvo u direktnom radu sa ženama žrtvama trgovine ljudima.

Konferencija #NaPrvojLiniji za cilj je imala edukaciju studenata, budućih profesionalaca o fenomenu trgovine ljudima, njegovim uzrocima, prevenciji i radu u praksi iz ugla različitih profesija, koji se u svom radu mogu susresti sa žrtvama. “Mi smo tu zbog njih, to kao budući socijalni radnici, pomagači morate uvek imati na umu”, više puta se moglo čuti tokom razgovora sa prisutnima. Posebnu dinamiku ovoj debati dala je i koleginica, dr Nada Padejski Šekerović, rukovoditeljka Sigurne ženske kuće i članica Lokalnog tima za prevenciju i borbu protiv trgovine ljudima grada Novog Sada.

Lidija Đorđević je podvukla značaj kontinuiranog razgovora o ovoj temi, ali i o neophodnosti da informacije koje se dele budu verodostojne. "Pogrešne prakse moraju da prestanu da se primenjuju. Često vidimo kroz medije, da je trgovina ljudima tema koja puni crne hronike na jedan krajnje nepotreban način i da se isključivo senzacionalistički piše o ovom problemu. To je pogrešno! To moramo da menjamo! Treba da govorimo o onome što je najvažnije, a to su uzroci trgovine ljudima, šta je u stvari trgovina ljudima, kako se ona u realnosti manifestuje, ko su žrtve, koje osobe su u naročitom riziku od eksploatacije, koje sve vrste eksploatacije postoje, osim seksualne i radne”, rekla je Lidija Đorđević naglasivši da se to zanemaruje, a prepričavaju se detalji iz života žrtava koji ne doprinose niti razumevanju problema a ponajmanje oporavku žrtava. “Time se potpuno maši poenta i iskrivljuje slika o tome kako ovaj problem u stvari može da se reši. Takođe, jako je malo preventivnih aktivnosti koje daju povoljne rezultate u našoj zemlji", dodaje.

Ona je napomenula i da se u radu sa žrtvama uvek unapred pretpostavlja da su doživeli neku tešku traumu a da to ne mora uvek da bude slučaj. Pogrešno je upisivati i obim i vrstu traume, kao i njen značaj u životu jedne osobe. Najopasnije u pružanju podrške osobi koja je preživela trgovinu ljudima je posmatrati je unificirano i na isti način. S tim u vezi ni podrška se ne sme pružati svakome isto, pristup svakoj osobi mora biti drugačiji i prilagođen samo njoj. Neophodno je zasnivanje čitavog mehanizma podrške na potrebama osobe sa ovim iskustvom i poštovanju njen pune participacije, potrebno je da sistem podrške bude centriran na nju, i da se od „rada za žrtvu“ pomeri ka „radu sa žrtvom“. “Jako je važno da se glas devojaka, žena i svih onih sa ovim iskustvom čuje. Tu ste nam neophodni vi, budući profesionalci,“ istakla je Lidija Đorđević prenoseći iskustvo o tome kako direktan rad sa žrtvama izgleda u praksi, i sa kakvim se sve izazovima organizacija Atina svakodnevno susreće u svom radu.

Takođe, neke od najvažnijih poruka koje su sa predavanja poslate studentima su, koliko je za   razumevanje fenomena trgovine ljudima i kvaliteta programa pružaoca usluga, važan naglasak na tome da se prava žrtva nepodeljeno moraju poštovati i da se mora insistirati na njihovom poštovanju – i to prava na slobodu, na dostojanstvo, prava da se sa pojedincem postupa bez surovosti i humano, na poštovanju ekonomskih i socijalnih prava i specifičnih prava deteta i žena. Takođe je koleginica iz Atina naglasila, da profesionalci moraju biti tu uvek da osobe sa ovim specifičnim iskustvom saslušaju, da je ne osuđuju, da otvore prostor za stalna profesionalna usavršavanja, da ne donose zaključke unapred i da probaju da svom radu pristupaju oslobođeni predrasuda.

Organizatorka konferencije #NaPrvojLiniji Dobrila Marković, iz Udruženja Sloboda nema cenu, naglasila je da je ova debata namenjena budućim socijalnim radnicima, pravnicima i novinarima - onima koji će sutra biti na prvoj liniji fronta. Ona je istakla da je prošle godine zabeležen rekordno nizak broj identifikovanih žrtava i da je to signal da treba da radimo više sa mladima. "Mi se usmeravamo na buduće profesionalce, studente psihologije, socijalnog rada, prava i novinarstva kako bi ih spremili da sutra znaju da na pravi način odgovore na potrebe žrtava ili da na pravi način izveštavaju o trgovini ljudima. Važno je da neko ko će sa žrtvama da razgovara zna kako da se ophodi prema njima. Jedna ili dve pogrešne rečenice mogu da naprave problem. Zato je važno ulaganje u ljude koji će biti na prvim linijama odgovora", kaže Dobrila.

Organizator konferencije #NaPrvojLiniji je neformalna grupa “Sloboda nema cenu”, koja je na osnivačkoj skupštini, simbolično 18. oktobra, postala Udruženje građana “Sloboda nema cenu”.  Tim organizacije Atina se raduje svim budućim pohuhvatima ove organizacije koja je i kroz formalno registrovanje još jednom potvrdila svoju neumornu borbu protiv trgovine ljudima.

Fotografije sa događaja možete pogledati na linku: http://www.atina.org.rs/sr/sloboda-nema-cenu-2020