U Srbiji je godišnje 2.000 dece je prinuđeno da stupe u prisilan brak

U Srbiji je godišnje 2.000 dece je prinuđeno da stupe u prisilan brak

13.09.2018 |   Društvo

U Srbiji je godišnje 2.000 dece je prinuđeno da stupe u prisilan brak. Decji brakovi nisu retki u romskoj populaciji ali su prisutni i u opštoj populaciji u Srbiji. Jelena Hrnjak iz nevladine organizacije Atina koja pomaže devojčicama koje se nađu u ovoj situaciji kaže da je to sve prisutnije i kod devojčica koje žive u ruralnim područijima, i da se takva praksa najčešće javlja zbog siromaštva.

foto:Tv Kopernikus

Decji brakovi nisu retku u svetu ali ni kod nas. Roditelji ugovaraju brakove dece pre punoletstva, a neretko je reč i o trgovini decom.Najugroženije su devojčice – svaka druga uda se pre 18. godine, a gotovo svaka peta pre navršene 15. godine. Jelena Hrnjak iz NVO“Atina „ kaže: „Mnoge devojčice koje su prinuđene da ulaze u rane brakove i koje su prisiljene na to nemaju dokumenta, njihovi roditelji takođe jako često nisu prepoznati unutar sistema, tako da u skaldu sa tim jako je teško pričati o tim ciframa. Sa druge strane te brojke variraju i ima oko 2.000 dece koja su u Srbiji na godišnjem nivou prinuđena da stupe u prisilan brak“ kaže Hrnjak.

Dečji brakovi predstavljaju grubo kršenje prava deteta i ugrožavaju psihofizičko zdravlje devojčica i izlažu ih riziku od nasilja u porodici i trgovine ljudima. Istraživanja pokazuju da su dečji brakovi jedan od ključnih razloga napuštanja školovanja kod romskih devojčica, čime ih ostavljaju u začaranom krugu siromaštva i dovode do ekonomske zavisnosti. Ali decji brakovi nisu prisutni samo u romskoj populaciji.

„To nije nikakva tradicija romske zajednice, svaka ko kaže da je to tradicija svakako govori u prilog tome da ta deca i te devojčice nemaju pravo na život, njihovi životi su ugroženi, staje se na put njihovom rastu i razvoju, stoga ne možemo govoriti o konceptu tradicije niti da to pripada isključivo romskoj populaciji. Postoje mnoge siromašne porodice u Srbiji, devojčice koje žive u ruralnim krajevima naše zemlje, gde se zapravo pribegava takvoj vrsti prakse iz različitih razloga. Ali u osnovi svega toga leži jedno duboko siromaštvo našeg društva.“ naglašava Jelena Hrnjak

U cilju iskorenjivanja ovog ozbiljnog društvenog problema, neophodan je  koordinisani pristup relevantnih aktera kako na lokalnom, tako i na nacionalnom nivou. Veoma je važno da država ima zakone koji propisuju 18 godina, kao najnižu starosnu granicu za stupanje u brak, jer ukoliko deca nisu prepoznata u zakonu kao deca, ne mogu ni uživati punu zaštitu. Podjednako je značajno osnaživati decu i uvažiti njihovo mišljenje, jer su ona prepoznata kao jedan od glavnih pokretača promena u prevenciji i eliminaciji dečjih brakova.

Snimak u original dostupan na stranici: https://kcnonline.rs/godisnje-oko-2000-malisana-stupi-u-prinudni-brak/