Pet aktivistkinja koje se bore za suzbijanje femicida — i načini na koje vi možete da se uključite

Pet aktivistkinja koje se bore za suzbijanje femicida — i načini na koje vi možete da se uključite

Ubistvo turske studentkinje Pinar Gultekin 16. jula izazvalo je globalne proteste protiv nasilja nad ženama. Premda rodno zasnovano nasilje ima brojne oblike, femicid je čin rodno zasnovanog ubistva žene. Svetska zdravstvena organizacija izveštava da je više od 35% ubijenih žena na globalnom nivou stradalo upravo od strane partnera. Ali, femicid se manifestuje i u ubistvima iz časti, ubistvima zbog miraza (ubistva tek udatih žena, kao i samoubistva zbog zlostavljanja od strane mladoženjine porodice sa ciljem iznude većeg miraza), i organizovanim ubistvima žena u oružanim sukobima. U Ženevskoj deklaraciji o oružanom nasilju i razvoju procenjuje se da je između 2007. i 2012. Godine na godišnjem nivou preko 60.000 žena i devojčica ubijano širom sveta. Zakoni koji štite žene od rodno zasnovanog nasilja se često ne primenjuju dosledno u praksi. Na međunarodnom nivou, ženske aktivističke grupe vode borbu za prevenciju i eliminaciju femicida. Ovih pet aktivistkinja rade na suzbijanju femicida i rodno zasnovanog nasilja širom sveta.

Marija Salgero, Fotografija: NotimexTV. CC BY 3.0

1. Marija Salgero - Meksiko 

Marija Salgero, iz Meksiko Sitija, radi na dopunjavanju nepotpunih statistika o rodno zasnovanom nasilju koje meksička vlada često zanemaruje. Nakon što je primetila razlike između broja prijavljenih ubistava i statistika, Salgero je kreirala digitalnu mapu koja prati slučajeve femicida širom Meksika. Meksička štampa počela je da koristi njenu statistiku kao zvaničan izvor informacija o femicidu u državi, i na taj način omogućilo značajnu platformu za njen aktivizam. 

Marijana Savić. Fotografija: Piroshki Photography

2. Marijana Savić - Srbija 

Marijana Savić je direktorka Atine - Udruženja građana za borbu protiv trgovine ljudima i svih oblika rodno zasnovanog nasilja. Kroz svoje zagovaranje za rodnu ravnopravnost, i posvećenost pružanju podrške ženama žrtvama rodno zasnovanog nasilja, ona promoviše politiku zaštite žena širom Evrope. Marijana Savić je osnovala i Bagel Bejgl, žensku socijalnu preduzetničku inicijativu koja pruža obuke za žene koje su preživele trgovinu ljudima. Podršku Atini i Bagel Bejglu možete pružiti putem donacije ili kupovinom ručno rađenog nakita.

Palestinke protestuju u Melburnu, Australija. Fotografija: Corey Oakley. CC BY-NC-SA 2.0

3. Rand Džarala - Palestina

Rand Džarala je palestinska aktivistkinja koja istražuje vezu između umetnosti i aktivizma. Njeni projekti koriste šminku da bi ilustrovali realnost rodno zasnovanog nasilja. Kroz partnerstvo sa Populacionim fondom Ujedinjenih nacija, Džarala kreira eksponate u čijem su fokusu razarajući efekti nasilja nad ženama širom sveta. Rušeći stereotipe u vezi sa šminkom, Džarala istovremeno pokušava da povrati moć ženstvenosti. Više o njenom radu možete da saznate ovde

Grafiti Panmele Kastro. Fotografija: Ministerio da Cultura do Brazil. CC BY 2.0.

4. Panmela Kastro - Brazil

Brazilska aktivistkinja i umetnica Panmela Kastro predvodi projekat Graffiteiras, kroz koji kombinuje grafite i urbanu kulturu u zagovaranju protiv rodno zasnovanog nasilja. Kastrova koristi svoju umetnost da bi edukovala Brazilke o Marija da Penja zakonu protiv nasilja u porodici, koji štiti zlostavljane žene. Nakon što je uočila nedostatak svesti o pravima žena u Brazilu, Kastrova je informisanost o pravima postavila kao kamen temeljac svoje društveno svesne umetnosti. Za više informacija o ovom pokretu, pogledajte “We Are One” na Netflix-u ili pratite @panmelacastro.

Ejmi Ojekunle za KIND. Fotografija: NdaniTV. CC BY 3.0.

5. Ejmi Ojekunle - Nigerija 

Ejmi Ojekunle je aktivistkinja iz Nigerije, izvršna direktorka KIND-a, Kudirat Inicijative za demokratiju. U svom zagovaranju za demokratiju, Ojekunle daje prioritet ženkom liderstvu. Kroz svoj rad sa KIND-om, Ojekunle je obučila skoro 3.000 mladih žena u prevenciji rodno zasnovanog nasilja kroz inicijative ekonomskog razvoja. O njenom radu se možete informisati ako je pratite na Tviteru

Ove aktivistkinje zagovaraju kroz svoje organizacije, međutim postoji mnoštvo drugih načina da se svako uključi u ovaj pokret. Na mikro nivou, možete da obrazujete sebe i članove svoje zajednice koristeći resurse poput programa Ujedinjenih nacija Glasovima protiv nasilja. Programi ekonomskog osnaživanja, poput Ženske inicijative za mikrofinansiranje podstiču konkretne promene unutar zajednica koje ugnjetavaju žene, i opstaju uz pomoć donacija. Vital Voices, međunarodna organizacija koja investira u žene liderke ima predstavništva u preko 10 država i aktivno traga za volonterima i investicionim partnerima. Što je najvažnije, edukacija o femicidu i nasilju nad ženama omogućava ženama širom sveta da shvate na koje su načine zaštićene zakonima. Za sveobuhvatan prikaz borbe za ravnopravnost žena, posetite U.N. Women.

Tekst u originalu možete čitati putem linka: https://catalyst.cm/stories-new/2020/8/13/5-female-activists-working-to-...